ŽUPA TKON
Župni ured Sv. Tome:
23212, Tkon - tel: 023/285-327
Župnik:
don. Ivan Babjak - mob: 023/285-327
Župa Tkon se je smjestila na sjeveroistočnom dijelu otoka Pašmana, nasuprot Biogradu. Sastoji se od dva naselja: Tkon i Ugrinić. Sjedište župe je u Tkonu.
Župa broji 763 stanovnika. Stanovništvo se bavi turizmom, ribarstvom i poljoprivredom. Snažno se razvijaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Većina njih je uključena u projekt Hrvatski otočni proizvod.
Tijekom povijesti mjesto je mijenjalo ime. Prvo ime je registrirano 950 poslije Krista. Bizantinski car Konstantin Porfirogenet spominje ime KATUN u svom djelu " De Administrando imperio " iz 1067 g. U najranijem šematizmu zadarske Nadbiskupije 1840 g. mjesto se spominje kao Tkon, što ga i danas nosi.
Podaci iz 1527 godine govore da je tada Tkon brojio 170 žitelja. ( izvor: S.Ljubić). Prema Valerijevoj vizitaciji iz 1579.g. Tkon je brojio 135 žitelja koji se pričešćuju. Epytome Synodorum za 1598.g. navodi broj od 172 žitelja koji se pričešćuju od njih 265 koji su tada živjeli u župi. Vizitator Priuli bilježi 1603.g. u kojoj živi 172 osobe od pričesti ( 50 ognjišta), dok je ostalih žitelja bilo 250. Glagoljska tkonska matica bilježi da je u Tkonu 1617 g. živjelo 255 žitelja.
Biskup Zmajević je zabilježio u svojoj prvoj vizitaciji Tkonu 1714 godine 264 žitelja, a biskup Karaman navodi da je 1760.g. u Tkonu živjelo 350 žitelja. Godine 1818 Tkon broji 250 duša, a biskup Franjo Novak bilježi 60 obitelji, 50 djece i svih 447 stanovnika. Draganovićev šematizam 1939. u Tkonu bilježi 838 žitelja, a njegov šematizam iz 1974.govori o 727 žitelja. Župna crkva sv. Tome apostola potječe iz 12.st, a župni dvor je sagrađen sredinom 19 st.
Mjesno groblje nešto je udaljeno od župne crkve prema sjevero-zapadu.
U župi Tkon nalaze se 4 crkve:
- Župna crkva sv.Tome apostola ( 12. st. )
- Crkva sv. Antuna pustinjaka ( 17. st. )
- Crkvica Gospe od sedam žalosti na Kalvariji ( 18. st. )
- Benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana ( 12. st. )
Tkonska zvona:
U Tkonu postoji zanimljiva stara tradicija kako se zvoni anđeosko pozdravljanje ( Zdravomarija). Zvoni se na župnoj crkvi, crkvici na Kalvariji i na crkvi sv. Antuna pustinjaka u samom mjestu.
Prije 2 svjetskog rata župnu crkvu je krasio visoki romanički zvonik- " alta turri ornatur "- sa dva vrlo stara zvona , koja su elektrificirana 1980 g. Zvonik je sačuvao svoj oblik do 9.rujna 1944.g. kada crkvu bombardiraju savezničke snage. Crkva je znatno oštećena, a oltar sv. Tome i piramidalni vrh i tambur zvonika potpuno su uništeni i do današnjeg dana nisu vraćeni u prvobitno stanje. U tom napadu ubijeno je 19 žitelja Tkona ( djece i odraslih ). Ove godine ( 2015 ) mještani su postavili Spomen ploču žrtvama napada koja će svjedočiti o tom najtragičnijem događaju u povijesti Tkona.
Župna crkva je kroz povijest doživjela niz preinaka i dogradnji. 1938.g. crkva je obnovljena u vrijeme don L.Uglešića a prema nacrtu Emilia Conte d' Erca uz dragovoljni rad mještana. Nakon 2 svjetskog rata, 1956.g. koludari sa Ćokovca preuzimaju upravljanje crkvom i sa ocem Kiriginom načelu saniraju crkvu od ratne štete. Zadnje uređenje župne crkve je bilo 2012.g kada su mještani dragovoljnim radom i prilozima popravili krov, fasadu i unutrašnjost crkve.
" To je najljepša seoska crkva u zadarskoj Nadbiskupiji ", napisao je apostolski protonotar C.F Bianchi u svom djelu " Zara Cristiana " iz 1879.g.
Zvona na Ćokovcu potječu iz 1709.g. Do samostanske crkve diže se stari, kasnije sniženi zvonik na kojemu stoji godina gradnje MDCCI ANNO. Na zvonu su 4 lika:
1. Okrunjena Gospa u dugom plaštu sa malim Isusom u naručju
2. Lik redovnika koji kleči pred Raspetim
3. Kalvarija. Pod križem Majka Isusova, sv. Ivan i Marija Magdalena
4. Lik: redovnik sa štapom ( sv. Roko ? )
Glagoljica
Tkon je od davnina glagoljaška župa koja je iznjedrila od 15 st do danas 76 svećenika-glagoljaša. U njoj su se od davnina župne matice i druge knjige vodile na glagoljici.
Župa je sačuvala glagoljske matice krštenih ( 3 ), vjenčanih ( 2), umrlih ( 3) i krizmanih ( 2) kao i glagoljske madrikule bratovština skule sv. Tome, sv. Ante i Gospe od sedam žalosti. Ukupno 13 kodeksa od 1613- 1816 g.
U svojem arhivu župa posjeduje 11 starih glagoljskih tiskanih misala i brevijara.Do dana današnjeg očuvali su se domaći glagoljaški napjevi za stalne dijelove Mise i druga bogoslužna slavlja. Jedino se još u Tkonu uskrsna posljednica " Žrtvi vazmenoj " pjeva na starom napjevu u dijeloškom obliku.
Crkveni pučki pjevači župe sv. Tome apostola predstavljaju svoju glazbenu glagoljašku baštinu na mnogim susretima i večerima koji su posvećeni očuvanju glagoljaške baštine. Akademik Jerko Bezić je 1963 g. snimio tkonsko glagoljaško pjevanje.
2014.g. crkveni pjevači su snimili DVD i CD za knjigu " Župa Tkon ", koja će se u travnju 2016.g. prezentirati na manifestaciji Pasionska baština u Zagrebu.
Tkonski benediktinci- koludari- bili su stoljećima glagoljaši.Od kodeksa koji potječe iz njihova samostana (13-15 st ), najpoznatiji je prijevod Regule sv. Benedikta iz 14 st. Rukopis se čuva u HAZU-u. Osim Regula, tog jedinstvenog i jednog od najstarijih glagoljicom pisanih tekstova te vrste u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi, tu su i dva glagoljaška spomenika koja imaju posebnu vrijednost za povijest hrvatske srednjovjekovne književnosti- Pašmanski brevijar i Tkonski zbornik.
Župna crkva sv. Tome apostola
Župna crkva sv. Tome apostola spominje se u 11.st. kao crkva sv. Marije - izvor : L . Jelić : " Povijesno topografske crtice Biogradskog primorja ". Pravokutna apsida u romaničkom stilu, zvonik i brojni fragmenti datiraju iz 12 st. U godini 1215 crkva sv. Marije mijenja titular u crkvu sv. Tome apostola - izvor: Libellus Policorion- Rogovski kartular, diplomatično-povijesna analiza.
Povjesničar i arheolog Luka Jelić krajem 19 st. u knjizi " Povijesno-topografske crtice Biogradskog primorja "piše : " Crkva sv. Marije sa grobljem spominje se već u 11. st. Crkva je u svojoj jezgri starija srednjevjekovna bazilika na tri lađe odijeljene arkadama na puni luk, a stupovi imaju baze sa ugaonim listićem i ranoromanske kapitele sa tri oštra primogova lista po strani, od kojih dva završavaju u malu valutu. Prozorčić riznice zaštićen je srednjevjekovnom rešetkom . Riznica posjeduje lijepi gotički lavabo ".
Zadarski nadbiskup Zmajević 1718.godine dolazi u Tkon pa poslije piše da je crkva sagrađena jako davno i da je u derutnom stanju. Također navodi kako crkva ima tri oltara i romanički zvonik sa dva zvona ( F.C. Bianchi ).
U prvoj polovici 18 st. točnije oko 1730.g. crkva doživljava velike promjene - načinjen je veliki mramorni barokni oltar i dva bočna oltara, a nadograđen je i zvonik.
8 . srpnja 1742 g. crkvu ponovno posvećuje zadarski nadbiskup Zmajević u svojoj drugoj vizitaciji Tkonu, o čemu svjedoči natpis u prezbiteriju - mramorna ploča na zidu glavne kapele sa strane Evanđelja.
Crkva je obnovljena 1938.g. zahvaljujući donaciji u novcu Šibenske biskupije, nacrtima ing. Emilia de' Erca i dragovoljnim radom mještana.
9.rujna 1944.g. angloameričke snage bombardiraju crkvu; crkva je oštećena, a oltar sv. Tome, piramidalni vrh i tambur zvonika potpuno uništeni. Zvonik nikad nije vraćen u svoj izvorni oblik.
Benediktinci- koludari sa Ćokovca - crkvu saniraju 1953.g.
" To je najljepša seoska crkva zadarske nadbiskupije ", napisao je F.C.
Bianchi, apostolski protonotar u svom djelu " Zara Cristiana ".
Crkva je romanička, trobrodna građevina sa apsidom, sa 5 mramornih oltara. Lađe sa svake strane dijeli 6 stupova s ranoromanskim bogatim kapitelima. Glavni barokni oltar je posvećen Blaženoj Djevici Mariji. Tu se nalazi slika Bogorodice na prijestolju koja na koljenima drži malog Isusa. Iako se uvriježilo mišljenje da je ona rad zadarskog svećenika P. Jordanića, nastala krajem 15 st., po drugom izvoru ( Luka Jelić ) ona možda seže do 12 st. ako ne i ranije.
Crkva je imala 4 romanička zvona, ali ostaje bez dva za vrijeme austrijske vladavine jer su odnesena najvjerojatnije za vojne potrebe. Današnji zvonik " Alta turri Ornatur " ima dva prelijepa romanička zvona, jedno veće i jedno manje zvono. Zvona su elektrificirana 1980.g.
Crkva Gospa od sedam žalosti
Na brdu Kalvarija iznad samog mjesta nalazi se crkva Gospa od sedam žalosti iz 18 stoljeća sa križnim putom. Već oko 1500-te na brdu puk gleda i sluša na hrvatskom jeziku najstarije sačuvane mirakule, Uskrsnuće Isukrstovo i druga prikazanja iz Tkonskog zbornika.
Crkvica Sv. Antuna pustinjaka
U centru je crkvica Sv. Antuna pustinjaka iz 17. stoljeća podignuta ostavštinom mještana glagoljaša A. Palaškova 1672. godine. u njoj se nalazi mramorni oltar sa početka 19 stoljeća. I danas postoji bratovština Sv. Antuna.